zrcalo sa dva lica
29.05.2006., ponedjeljak
A KAD SE NAJMANJE NADAS....
|
Curke moje ja sam trenutno najsretnija na svijetu,vjerujte mi....Ovaj cas sam obukla svoje najmanje diesel trapke broj 25 i zakopcala ih ko od sale...da 25,dobro ste vidjele...Sad skacem,placem i sminkam se usput...Ne mogu da vjerujem,pogotovo jer mi je jucer bio katastrofa dan,u 1 ujutro sam pojela kilu sladoleda i zato je ovo jos vece cudo...Bit ce da je sve to posljedica zivciranja jer kontrole fakat nemam u zadnje vrijeme,ali sad mi je ovo takva motivacija i stimulans,ne mozete zamisliti...Sad jurim na faks i unatoc kisi meni je najsuncaniji dan...LJubim vas do neba leptirice jer bez vas ovo cudo nikada ne bi postalo moguce.......... |
28.05.2006., nedjelja
FURKA NA NOVI POCETAK...heh...ili samozavaravanje?
|
Sinoc sam opet totalno pukla,ni sama ne znam sta sve nisam pobacala u sebe i pravac-naravno wc...ali zacudo sve je otislo ludom brzinom i lakocom...i bilo bi super da se nakon toga opet nisam prezderala,ali glavobolja me rasturala i od repriziranja mije tako nije bilo nista...Danas se uopce bojim pomisljati sta se sve moze desiti jer je nedjelja,a to je za mene dan jednak kataklizmi...Ipak,bar sam donekle isplivala iz bedova iako me uzasno shora nedostatak volje i energije za bilo sta,trenutno i sama kod sebe tesko uvidam znakove zivota,sve kao da se svelo na ono-disem,dakle postojim...Okrivit cu vrijeme i preveliku angaziranost proteklih mjeseci,mozda je sad stiglo tih mojih 5 minuta vegetiranja...I to bi bilo ok,kad ja ne bi osjecala da suludo gubim vrijeme i kaznjavala se zbog toga hranom i mijom...Moram stati na kraj tome i ovoj gluposti koja me lupila u glavu jerbo cu se inace stopiti sa neobrazovanim,neinformiranim i pretilim pukom koji po citave dane ne radi nista,samo ljencari,zdere i nazdravlja svojoj primitivnosti.Moj spas je u radu,strebanju i gladovanju,a tek nakon toga zasluzit cu da uzivam,tek kad cu moci pokazati sta sam postigla... |
26.05.2006., petak
POVRATAK SA RUZNIJE STRANE MIJINOG SVIJETA...
|
Bolje mi je...ne znam ni sama odakle sam izvukla preostale atome snage,ali danas se zilim kao nikada da nadvladam sve ove slabosti koje su me zamalo unistile proteklih dana.Napokon mi je doslo do mozga da sto si vise dopustam da tonem prije cu dotaknuti to dno,pa napokon i ja slabic da kazem stop-nema vise,majke ti...Ne znam ni sama otkud su izbile sve te stvari koje su me dotukle,valjda se sve nakupilo,a onda jos ako pridodam iscrpljenost eto kraha...Zasad se drzim,dolaze mi trenuci da se opet prezderem i povratim,ali nema sanse jer znam da bi opet bio slom koji vjerovatno ne bi izdrzala...Ne znam da li je to dobro,ali dosla sam do one faze kada mija vise nema terapeutskog ucinka,samo me cini slabijom,a cesto i iznevjeri tako da sam ja na redu da okrenemm leda njoj,bar na neko vrijeme...Znam da je se necu osloboditi tako lako,za to bi nakon svih ovih godina trebala psiholosku pomoc tako da mi jedino ostaje da se borim iz dana u dan i nadam da cu je bar moci drzati pod kontrolom...Naravno,leptirice moje,bez vas ja ne znam gdje bi sada bila,rijecima je neiskazivo koliko mi znaci vasa podrska i savjeti,ovo je neka tajna veza koju nitko nikad nece moci raskinuti,a ni shvatiti...Zivim za dan kada cemo se zajedno osloboditi ovog tereta i poletjeti,ali ono-ravno do visina,do one strane ane za koju se isplati boriti .........I naravno porukica za moju ariel-ljubavi,ja ne da ne mogu docekati nedjelju nego me to jucer diglo sa ovog dna,uskoro ce nam se mrvica vratiti,a niti za mjesec dana holy nam stize u zg sto znaci da kad se udruzimo nece nam biti kraja,a isto tako se nadam da ce se i druge cure javiti pa da sve to ne ostane samo na virtualnom jer ipak smo mi,hm pa gotovo kao neki klan...hehe ma joj ljubim vas sve..................... |
25.05.2006., četvrtak
MIJA ME NAPUSTILA...
|
Ne znam sta mi se to desava,jucer i danas koliko god se trudila ne mogu da povratim...sve samo neka jad i bijeda od pljuvacaka ni h od hrane da izade,a sta je kompulzivna zderacica poput mene bez mije-nista,nula,zero...rane po rukama od guranja u grlo,rane u ustima i sva ta masnoca u ovom preogavnom debelom tijelu...Na 52 kile sam i da imam petlje sad bi prerezala zile,ali naravno kukavica,jadnica,svinja ni to ne moze....Gotovo je...sve je propalo,popadat cu sve ispite,za ljude nemam volje ni snage,cijele dane provodim uz wc skoljku,a nikakve koristi od svega,od mene uopce...Ovakvo stanje mi se jos nije desilo i ne vidim izlaza....Ne zasluzujem nista,svakim danom samo nazadujem,nikad necu uspijeti...a prije cu se ubiti nego gledati kako propadam i uklapam se u masu bezlicnosti....... |
24.05.2006., srijeda
totalni raspad sistema...........
|
Place mi se....samo to i cinim zadnjih dana,uz prezderavanje i povracanje u vecim kolicinama nego ikad...Tesko mi je priznati,ali slomila sam se...ne mogu vjerovati,zar ja koja sam uvijek,bar naizgled,drzala sve konce u rukama...Toliko toga mi se nakupilo,a ne zelim nikome nista reci jer ja uvijek presucujem,ne zelim da me ljudi gledaju onako s visoka kao slabu osobu,jadnicu kojoj se sve raspada i zato mi je duplo teze jer imam osjecaj da samo sto ne eksplodiram...Ne znam kako da se saberem...Ne mogu vise ni povracati,ne u tolikim kolicinama tako da i kile idu gore,bilo je 50,a sad su vjerovatno vec 52...Ne znam dal mi je gore psihicko ili fizicko stanje i to bas sad kad trebam stabilnost da bi se suocila sa nekim ljudima i stvarima...Umorna sam od borbe,od sebe same...zelim samo sat-dva mira i nerazmisljanja,ali za mene je to nemoguca misija...Vise ni ne znam sto radim ovdje,nisam vam od nikakve koristi.... |
22.05.2006., ponedjeljak
....zasluzuje li ovo naslov?.........
|
Curke moje,mislim da ne mogu vise...bila sam ok evo do maloprije,a onda mi se opet sve srusilo...Umorna sam i slaba nekako...Povratila sam,opet....Ne znam koliko je izaslo jer sam se usred toga rasplakala i nisam mogla dalje...Znam sto trebam ciniti,ali jednostavno ne ide mi kao prije...Cak nije toliko stvar u hrani,sve drugo samo vodi do toga-jedenja i povracanja...Sve bi dala da je ljeto,da ne moram ovoliko abnormalno strebati i da mogu cijeli dan biti vani,sa ljudima i bez hrane,bez svojih misli...Znam,uskoro ce to samo sto ja ne znam da li cu izdrzati....... |
21.05.2006., nedjelja
GUBIM SE...........
|
Kontrola nad zivotom mi klizi iz ruku...sve polako rusim,jos malo nekadasnjem trudu nece biti ni traga.....Ne mogu vise uciti sto znaci da cu zaj..ati sve zadnje kolokvije,vracaju mi se neke stare ovisnosti i sta ja cinim?Naravno,pravac frizider....Upravo sam pojela sve jestivo i nejestivo jer zelim povratiti,moram....to je jedini nacin da se osjetim bar malo bolje,malo praznije od svega sto se nakupilo,a skupile se sve samo negativne emocije bazirane na ljutnji i mrznji prema samoj sebi....Ako me sad mija iznevjeri onda sam stvarno nula,jedno ogavno,slabo,debelo bice nedostojno icega.......Moram sve to izbaciti i od sutra krenuti iznova ako ne uspijem,propadam........ |
20.05.2006., subota
Trud,trud i opet trud,a pomak...u iscekivanju zasada:)
|
Leptirice moje najdraze hvala vam svima na podrsci i savjetima sto se problemcica iz proslog posta tice....Jos uvijek se nismo nasli,ali razlog su bile obaveze jer sto se tice debljine odlucila sam da joj bar ovog puta necu popustiti i ostati kod kuce tako da cemo se on i ja naci valjda ovih dana...Strah me ipak jer ta "veza" iako jako dugo traje prvenstveno se temelji na fizickoj privlacnosti,bar s njegove strane...ali sto bude,bit ce...Moram vas obavijestiti da sam jucer bila sa mrvicom na kavi i bas sam hepi,e fakat imam feeling da je znam cijeli zivot...i tako vam mi ispijamo kafu i okrecemo se za svakom curom,tipa ova je dobra,ova nije bas nesto,a neki tipovi do nas i bas sam se osjecala kao da nas gledaju i misle si,a vidi ove lezbijke...ha,ha...Nego pazite ovo,u zadnje vrijeme meni brat cijelo vrijeme nesto dijeli "komplimente" u stilu daj se saberi,pojedi nesto,na sta to licis...bas je divan...sve to mi je ful cudno jer inace njemu su svi debeli i svaki put kad se posvadamo on meni dijeli uvrede tipa svinjo i tako to,nije mi bas jasan...Ja jos uvijek stojim bez pomaka i dodem na 50 pa opet gore i tako u krug,ali pazite ovo-iduceg tjedna bit ce navodno do 36 stupnjeva,ja sam van sebe pa to je za ful ljetnu robicu....Nisam jos spremna za to,sva sam nikakva...fuj,fuj...Morat cu se malo potruditi jer ovih dana fakat ne pazim,a i miju izbjegavam...Nadam se da ste mi vi odlicno,ma korak do savrsenstva...jer kako je rekla bulimicna ima da zabljesnemo ovog ljeta i da drugi ostanu izbezumljeni sjajem nasih mrsavih,preplanulih tijela....Jedva cekam...ljubim vas ljepotice i nastavite raditi na tome jer nitko nam nece biti ravan......... |
18.05.2006., četvrtak
Optimizam nije na duge steze.....
|
Eto tako to kod mene funkcionira,ali mislim da sa ovim nacinim razmisljanja i zivljenja drugacije nije ni moguce...Nisam u totalnom bedu kao neki dan,vise me muci jedan konkretan problem.E sad o cemu je rijec...Posto sam ja trenutno na svojoj gotovo najvecoj kilazi jer vec godinama sam bila ispod 50,imam feeling tj.znam da me to koci da radim stvari koje zelim,da zivim kako zelim.Prije par dana javio mi se bivsi decko s kojim zapravo prekid nikad nije ni bio definitivan,ali ipak me skroz iznenadio s time da bi se trebali vidjeti...Stvarno to zelim,ali moja trenutna zapustenost mi to ne dopusta,ogromna sam,a on me nikad nije vidio sa vise od 47 kg i naravno da se bojim reakcije.To naravno nije slucaj samo kad je on u pitanju,pocinjem uvidati da mi se opet javlja onaj najgori stadij razmisljanja kad jednostavno ne zelim izaci iz kuce ako sam taj dan pojela vise od 300 kcal jer mi se trbuh sav napuhne,odjeca mi postane preuska i osjecam se odvratno kao da svi upiru prstom i komentiraju....Poludicu od toga,ne podnosim se vise...Stvarno bi htjela kod njega i danas me to posebno muci jer sam se vec jeb..o nazderala,i sad kako da takva odem?Osjecam se ko glupo dijete i ovaj post je glup,ali stvarano trebam vase misljenje i pomoc...Da li se i vama to desava ili je meni stvarno mjesto u ludnici.....bas sam jadna...debela i fuj,mislim da ipak ostajem kuci,daleko od pogleda i tudih procijena... |
17.05.2006., srijeda
PREOBRAZAJ ILI TEK JOS JEDAN POVRATAK.........
|
Ciaos leptirice moje,evo da se javim u donekle optimisticnijem raspolozenju jer nazalost fizickog pomaka na bolje jos uvijek nema...ali gdje je stav,tu je napredak,tako da ima nade...Zadnjih tjedan dana previse toga mi se nakupilo tako da sam vise puta razmisljala o odustajanju,ali shvatila sam da ja tu vise nemam izbora,a i da je ana jedina konstanta sto se tice mojih zelja.Prihvacam sta jesam i sta zelim biti,sve ostalo je suvisno i nevazno spomena.Danas vam se ja vracam iz grada i malo gledam ljude oko sebe,kad ono svaka druga osoba drobi neko smece od hrane u sebe,i to ono bez ikakvih naznaka da stvarno uzivaju u tom zalogaju,naizgled se cini kao da samo prozdrljivo trpaju to u usta ni ne znajuci sto pritom rade...i zvacuci to pricaju punih ustiju,a meni pruzaju izravan uvid u tu sazvakanu smjesu koja ce uskoro cinit samo jos jednu naslagu na njihovim zapustenim tijelima...ma fuj...I tako kontam si ja,ovo nije bezveze,ovo je znak da se saberem,da nikad ne budem dio te skupine,tih slabica koji se ni na ulici ne mogu svladati od primitivnih nagona,kojima prozdrljivost totalno kontrolira zivot...jer budimo realni ne mozes biti toliko gladan da ce te jos sat,dva dok ne stignes kuci ubiti...Ja nikada nisam jela izvan kuce,opcenito ne volim da me neko gleda dok jedam jer to smatram slaboscu,necime sto ce me ogaditi pred drugima,ma zapravo polazim od svog stajalista pa otuda takvo razmisljanje...Nadam se da sad nisam vama ogadila dan...E srecice moje ja stvarno ne znam sta bih bez vas...dizete me sa dna i vracate snagu kad i sama pomislim da je totalno izgubljena...Vi ste moja inspiracija,stav,motiv i ponos......ljubim vas sve do Ane i natrag,a Ana je i iznad zvijezda........... |